Kako izgleda Narcis?

Narcis ne izgleda kao „čudovište“, Narcis je često šarmantan, obrazovan, laskav, rječit. Međutim, taj šarm je površan. Nakon nekog vremena shvatit ćete da se on ne zna šaliti, ponavlja iste priče, ako se šali, uvijek je to na tuđi račun. Zavidan je i nakon nekog vremena primijetit ćete da ogovara sve koje poznaje.

Silno se trudi ostaviti dojam „uglednog“ građanina. Tako se zrcali prema van, uz pomoć ljudi s kojima se okružuje. Nerijetko pohađa crku, hini da je religiozan ili se "aktivira" u udrugama za pomoć drugima.

Ako ga imate priliku poznavati izbliza, vidjet ćete da nije nimalo uglađen, koristi vulgarne izraze i psovke, vrijeđa, projicira svoje mane na druge ljude. Koristi verbalnu agresiju i zastrašivanje. Neiskren je. Ako se gdje može okoristiti, okoristit će se. 

Patološki je zavidan drugim ljudima i patološki laže. Ne libi se prisvojiti tuđe i ukrasti. Nikada ili rijetko će vas počastiti – uglavnom samo kaže – Nemam. Prvi je za stolom ako netko drugi časti. Za sve svoje prijatelje pronalazi mane, stalno priča o drugima, ali nitko nije kao on. 

Većinu vremena provodi na Facebook-u (čak i za vrijeme radnog vremena). Financijski je neodgovoran, posuđuje novac od drugih, u minusima je. Hvalisav je i stalno naglašava što je „stekao“. Obmanjuje sebe i druge, vješto manipulira.

Ako ga sretnete, bježite glavom bez obzira.

Narcis u emotivnim vezama i braku

Narcis iscrpljuje i iskorištava svog partnera do iznemoglosti. Svakoj partnerici Narcis pristupa kao objektu (ne kao osobi) koji je u funkciji ispunjenja njegovih potreba (engl. „narcisstic supply“). Za potrebe pojedinih osoba, ovisno kakvu „ulogu“ Narcis igra, sposoban je prema različitim ženama nastupiti s različitom „maskom“ koja služi upravo za tu ulogu. Također, ako Narcisa iznenadite i uhvatite nespremnog (bez uobičajene „maske“), sposoban se u vrlo kratkom vremenu (nekoliko minuta) regenerirati za ulogu koja mu treba.

Narcisu imponira status braka jer to podržava sliku koju želi stvoriti o sebi kao uglednom pripadniku društvene zajednice, ali ga to ne sprječava da životnu partnericu tretira kao tzv. „kućnog miša“ („house mice“) koji je tu negdje, ali s njom ne razvija ravnopravni odnos i uglavnom ne obraća pažnju na nju. Često od supruge zahtijeva strogu podjelu životnog prostora i kažnjava ju ako se ne pridržava tih pravila. Ako Narcis ima dijete, to dijete često ima status „golden child-a“ ili „zlatnog djeteta“. Ako Narcis ima više djece, obično izabere jedno dijete koje je miljenik, dok je drugo tzv. „žrtveno janje“.

Narcis nije vjeran partner (jer mu sve brzo dosadi i nužne su mu stalne promjene, te često održava paralelne višestruke veze). Narcis ne dozvoljava partneru da ga ostavi jer mu to uzrokuje tzv. „narcisoidnu ozljedu“, koju njegov ego ne može tolerirati. S obzirom da on o sebi zapravo ima loše mišljenje, njegov se lik prema van zrcali uz pomoć osoba s kojima je u odnosu. Zato Narcis ne može podnijeti samoću i uvijek treba nekog uz sebe da „zrcali“ lažnu, ali „pozitivnu“ sliku o sebi – vidiš kako sam ja dobar, uspješan ako imam dobru, uspješnu ženu ili uspješnog prijatelja, a ako sam sam, to je znak da me nitko ne cijeni.

Često, sa strane, poseže za ženama-trofejima jer uz njih i on dobiva na značaju, ali i za beznačajnim seksualnim partnericama koje će ispunjavati njegove seksualne fantazije. Prema istraživanjima, Narcis je u seksu često grub (jer nema dubljih emocija), a Narcise karakterizira i natprosječno često masturbiranje (mnogi Narcisi radije masturbiraju nego da se „gnjave“ seksom sa stvarnom ženom).

Veza s Narcisom UVIJEK ima tri faze[1]:

1. Bombardiranje ljubavlju („love bombing“)
2. Obezvrjeđivanje / Omalovažavanje („devaluation“)
3. Odbacivanje („discard“).

Narcis ima izvrsnu socijalnu inteligenciju i vrlo brzo uočava osobine svake osobe, odnosno sposoban je automatski (fotografski) procijeniti što nekoj osobi nedostaje. Nakon toga, on kreće u „napad“ nudeći toj osobi upravo ono što joj nedostaje.

Duljina trajanja pojedine faze ovisi o tome što od kojeg partnera Narcis želi dobiti, ali i od te druge osobe, pa ponekad prva faza traje mjesecima, ali može trajati i samo nekoliko dana ili tjedana. U trenutku kad je Narcis odabrao svoju „žrtvu“ i kad je započeo s „bombardiranjem ljubavlju“, njena je sudbina već zapečaćena jer sve njegove žrtve u emotivnim vezama prolaze kroz ove tri iste faze. Svaka veza je destruktivna i osuđena na propast. Narcis nije u stanju održati i zadržati emotivnu vezu. Životne partnerice tako trpe psihičko zlostavljanje dugi niz godina prije nego što uspiju napustiti Narcisa.

Faza „bombardiranja ljubavlju“ započinje velikim izjavama o velikoj ljubavi, sudbinskoj povezanosti i sl. Narcis izjavljuje ljubav već prvog dana ili prvih nekoliko dana veze. Normalne veze idu progresivno, kako se partneri upoznaju i stječu povjerenje jedno u drugo. Kod Narcisa je obrnuto, on u početku želi stvoriti lažnu sigurnost kod druge osobe nudeći joj upravo ono što joj nedostaje i kako bi stekao njeno povjerenje, da bi mogao ostvariti neki od svojih zacrtanih ciljeva i da bi ona ispunjavala njegove naredbe i želje. Ipak, Narcis je čak u stanju i sebe uvjeriti da doista osjeća „veliku bliskost, veliku ljubav“.

Narcis grandiozno bombardira izjavama ljubavi, porukama (šalje na desetke i stotine poruka dnevno), znacima „pažnje“, stvarajući iluziju da je ta druga osoba baš od njega odabrana, da je to sudbinska veza i da je on, eto taj njen savršeni partner. Njihova ljubav je filmska priča, ljubav o kakvoj se pišu knjige. Ovo ima za cilj stvoriti čvrstu vezu (engl. „bond“) između žrtve i Narcisa, te na neki način ovisnost žrtve o osjećajima kojima je Narcis bombardira (engl. „dependence“). Slična se povezanost razvija i između otmičara i otete osobe (tzv. Stokholmski sindrom). On to čini zato da bi osigurao veću moć i kontrolu nad žrtvom.

Psihologinja A. Simić navodi da u prvoj fazi veze Narcis koristi jednu jako učinkovitu manipulativnu tehniku tzv. „manipulaciju iskrenošću“[2]. Ona kaže sljedeće: „Dakle, manipulator se otvori kod osobe, ispriča joj svoju životnu priču, najčešće suptilno sebe predstavljajući kao žrtvu nesrećnih okolnosti, loših porodičnih odnosa, nepravde sudbine i života. Ovakve ispovesti jesu delimično tačne i manipulator najčešće doživljava emocionalni izliv, koji često može biti i dramatičan (ispovesti do detalja, naglašene emocije, plakanje). Primetno je da vam čak otkriva neke svoje tajne, kako se ‘’ogrešio’’ o druge ljude i da se kaje povodom toga, a da samim tim što vama ovo govori, vi nećete biti žrtva. Ovo je jedna od najlukavijih manipulatorskih tehnika, čime se vrši diverzija sa trenutnog ponašanja i praktično se pravi teren za ”igre bez granica”. Većina ljudi će razmišljati u stilu : “Zašto bi mi neko ispričao svoj život i svoje ranije pokušaje manipulacije, da bi isto to primenjivao na meni? Nema smisla, zar ne? Nema šanse da je neko toliko glup! “ Međutim, istina je da neko baš toliko pametan da vas kupi sa jednim prostim trikom, a to je zadobijanje poverenja i iskrenost, kojoj svi toliko težimo. S druge strane, ova tehnika deluje i kao fenomen ogledanja, ilustrovan u sledećoj logici: “Otvorim ti se i kažem ti svoje emocije, svoj život, ti ćeš se otvoriti meni, a ja ću te onda bolje upoznati, što mi može dobro doći za ostvarivanje sopstvenih ciljeva”.

Faza obezvrjeđivanja (omalovažavanja)[3] nastupa nakon faze bombardiranja ljubavlju i cilj joj je zbuniti osobu koja ne razumije što se događa i zašto više nije u milosti (gdje je nestala sudbinska veza i velika ljubav), da li je nešto krivo učinila i što se dogodilo s onom dragom osobom punom ljubavi s početka veze. Narcis ovdje koristi nekoliko izuzetno uspješnih manipulativnih tehnika[4] kako bi pojačao svoj učinak:

• Verbalno vrijeđanje – npr. ako Narcis zna da je osoba nekada imala problema s kg, on će iznenada reći – baš si debela i sl.;
• Projiciranje – ovdje Narcis vrijeđa osobu navodeći svoje vlastite mane (tj. projicira svoje mane kako bi izazvao osjećaj krivnje i pravdanja kod druge osobe) – npr. često govori – ti si sebična osoba, želeći izazvati da se druga osoba potrudi dokazati kako nije sebična i udovolji mu;
• Ignoriranje i namjerno udaljavanje (engl. „silent treatment“) – Narcis namjerno ignorira partnericu, ne javlja joj se na telefon, ignorira njene poruke iako ju je ranije zatrpavao ljubavnim izjavama da bi ju zbunio. Tu je, ali ne reagira na nju. Nakon ovog „hladnog“, ubrzo će slijediti „topao“ tretman, jer igra još nije završena. Taktika „toplo-hladno“ je izuzetno učinkovita jer paralizira i zbunjuje osobu, te ju navodi na vlastito propitivanje i sumnju.  Žrtva se nada da će, ako bude dovoljno „dobra“, Narcis ponovno biti kao u prvoj fazi veze;
• Postepeno pojačavanje zahtjeva – Narcis od svoje žrtve u početku traži ispunjenje manjih zahtjeva, ali ih postepeno povećava. Npr. da bi mogao posuditi veću svotu novca, on prvo traži manje usluge jer ako mu partnerica ne odbije te manje usluge, vjerojatnost je da će mu ispuniti i veliki zahtjev;
• Korištenje straha i izazivanje krivice – uz pomoć verbalne agresije, napada bijesa, vikanja i vrijeđanja Narcis izaziva kod žene strah i krivicu („ti si to izazvala“);
• Triangulacija – Narcis u vezu obavezno uvodi treću osobu ili više njih i na taj način izaziva emotivnu nesigurnost kod partnerice – „nisi više jedina, ima i drugih kojima sam poželjan“. Često uvodi u vezu neku bivšu partnericu, prijatelje a čak i dijete ili neku novu osobu, kojima posvećuje vrijeme, govori što je s njima radio, razgovarao kako bi dao do znanja da mu osoba više nije „ekskluzivna“, ali i da bi skrenuo pozornost sa svoje manipulacije. Te osobe su također njegove žrtve ili buduće žrtve. Partnerica se često tada usredotočuje na tu „novu osobu“ u trokutu i zapravo ne obraća pažnju što radi manipulator.
• Izigravanje žrtve – Narcis jako voli izigravati žrtvu u vezi i na taj način manipulira s drugim osobama, npr. on se voli prikazivati kao žrtva nepravde na poslu, od strane bivše žene, kolega,obitelji, svi ga iskorištavaju i sl.. Na taj način izaziva sažaljenje i druga strana ga tetoši i udovoljava mu.
• „Gas lighting“ je pojam koji je nastao prema istoimenom filmu iz 30-tih kada je muž manipulirao ženom na način da ju je doveo do ludila navodeći da vidi stvari kojih nema ili da ne vidi objekte koji su tu. Tako i Narcis spretno uvjerava i pravi „ludim“ svog partnera („ ne, nisam to rekao“ iako je 10 min ranije baš to rekao ili „to sam rekao“, iako to nikada nije rekao). Osoba postaje zbunjena i počinje sumnjati u vlastiti razum i rasuđivanje.

U fazi omalovažavanja Narcis koristi sve ove tehnike, ne samo jednu od njih. Druga osoba je zbunjena, počinje sumnjati u sebe i svoje rezoniranje, gubi samopouzdanje jer je konstantno izložena manipulaciji, drami, dokazivanju. Psiholozi kažu da žrtve Narcisa nauče „hodati po jajima“.

Faza prekida je odlučena već u fazi bombardiranja ljubavlju i osoba nema nikakve šanse koliko god udovoljavala zahtjevima Narcisa. Što mu više udovoljava, to on ima lošije mišljenje o njoj, nije mu više zanimljiva. A, ako mu ne udovoljava, to mu je komplicirano i ne dobiva ono što je zacrtao. Narcisi vole prekidati vezu kad iscrpe osobu jer mu tada više nije od koristi. Tada prelaze na novu žrtvu, koja ima obilje energije. Narcisi posebno vole prekinuti vezu u trenutku kad je neka osoba slaba i bolesna, te jako vole prekidati na blagdan jer je tada destruktivni učinak (moć i kontrola moći) nad žrtvom najjači.

Narcisi se vole vraćati svojim nekadašnjim partnerima i točno znaju što od koje osobe mogu dobiti.

Ako su kojim slučajem oni ostavljeni, obično maltretiraju žrtvu, plaču, traže, idu na mjesta na kojima mogu sresti bivšu partnericu ne bi li ju nagovorili na obnovu veze, jer bez te osobe, oni su svjesni svoje manje vrijednosti („ako me je ostavila ona koja je toliko toga prošla sa mnom, više me nitko neće htjeti, dakle, ništa ne vrijedim i svi će vidjeti da sam bezvrijedan“).

Nakon prekida koji su oni izazvali, uvijek se kasnije javljaju i ponovno „osvajaju-navlače“ žrtvu (tzv. „hoovering“ ) bombardiranjem ljubavlju. To imponira njihovom egu, ponekad to čine jer smatraju da im ta osoba opet može koristiti, a nekada samo igre radi, zato što mogu. Ako žrtva pristane, tada se ciklus tri faze ponavlja, s tim što su faze kraće, a učinak omalovažavanja teži tj. gori.

Ljubavna veza s Narcisom često nalikuje na vožnju „roller-coasterom“ zbog konstantne drame i emocionalno je iscrpljujuća. Mnoge žrtve tvrde da su tijekom veze osjetile (predosjetile) da nešto nije u redu, ali to nisu znale točno definirati.

Zašto žrtva jednostavno ne napusti Narcisa? Psiholozi često rade metaforu sa žabom koju ako stavite u hladnu vodu i postepeno povećavate temperaturu, žaba će se živa skuhati, ali neće iskočiti iz vode. Upravo zbog izuzetnih manipulativnih tehnika i brzine kojom se događaji odvijaju, žrtva nema vremena procijeniti i razumno rezonirati (da će uskoro biti skuhana). Narcis kad osjeti da je pretjerao s „toplom vodom“, doda malo „hladne vode“ i razuvjeri žrtvu, taman toliko da ne „iskoči iz kipućeg lonca“.

Žrtve Narcisa nerijetko posežu za psihološkom pomoći i često im je dijagnosticiran PTSP, te se propisuje terapija liječenja od PTSP-a.

Narcisi se ne mijenjaju, ne popravljaju, koliko god bila uvjerljiva moć njihova uvjeravanja. Jedini je „lijek“ pobjeći od njih što dalje tj. ne imati kontakt s Narcisom. Ignoriranje je za Narcisa velika uvreda. Svako objašnjavanje, pa i negativno kritiziranje, daje mu na važnosti.

---

[1] https://freefromtoxic.com/2015/09/28/the-timing-and-motivation-behind-why-most-narcissists-discard-their-partners/

[2] https://andjelijasimic.wordpress.com/tag/emocionalna-manipulacija/

[3] http://thenarcissisticlife.com/are-you-in-a-relationship-with-a-narcissistic-man/

[4] http://thenarcissisticlife.com/the-narcissist-and-emotional-abuse/

Temeljna obilježja Narcisa – kako ih prepoznati?

Postoji više obilježja Narcisa, iako se za dijagnozu najčešće koristi 9 obilježja koja su objavljena u tzv. Dijagnostičkim i statističkim uputama o mentalnim poremećajima (DSM-5) Američkog udruženja psihijatara, gdje se Narcis pozitivno dijagnosticira ako ima 5 od 9 navedenih obilježja:[1]

• Preuveličana vrijednost samog sebe koja se karakterizira kao pretjerano lažno samopouzdanje, samouvjerenost i hvalisanje, očekivanja da im se prizna superiornost nad drugima čak i bez pokrića, prenaglašavanje vlastitih postignuća i talenata (nitko nije dobar, zgodan, poželjan, pametan kao On);
• Preokupiranost fantazijama o uspjehu, moći, savršenstvu, velikoj ljubavi i sl.;
• Vjerovanje u vlastitu nadmoć i posebnost, te da ih samo jednako posebni ljudi mogu razumjeti;
• Konstantno traženje divljenja i obožavanja;
• Osjećaj da im nešto pripada (tzv. „entitlement“) bez da su to zaslužili ili zaradili (Narcisi su često skloni sitnim krađama, jednostavno vole uzeti predmet koji im se sviđa ili ako vide nešto što netko drugi posjeduje, ne ustručavaju se prisvojiti taj predmet), očekivanje povlaštenog položaja ili da im drugi bezuvjetno čine usluge (vole izdavati naredbe i zapovijedati i očekuju da im se ispunjavaju želje);
• Iskorištavanje drugih za postizanje vlastitih ciljeva – bez imalo grižnje savjesti;
• Potpuni nedostatak empatije i nesposobnost i odbijanje prihvaćanja tuđih želja i osjećaja, sebičnost;
• Izražena zavist i vjerovanje da su drugi (prijatelji, poznanici) zavidni njemu;
• Arogantno samodopadno ponašanje.

Prof. Robert Hare[2], poznati američki psiholog (specijalist za psihopate), navodi sljedeća obilježja Psihopata:

• Slatkorječivost i površinski šarm – Psihopat ima bogat rječnik, glatko i uvjerljivo laže, govori upravo ono što drugi žele čuti iako nikada ne ostvaruje djelima ono što je rekao;
• Grandiozni, preuveličan osjećaj vrijednosti samog sebe;
• Sklonost dosadi i potreba za stimulacijom – stalna potreba za novim, uzbuđenjima, sklon je rizicima, loša samodisciplina jer mu sve brzo dosadi, Psihopati nisu ustrajni u izvršenju zadataka, npr. nisu skloni obavljanju poslova koje smatraju glupim;
• Patološko laganje – Psihopat laže čak i kada to nije potrebno, iako je laž rijetko 100% izmišljena, obično je riječ o „iskrivljavanju“ istine ili njihovom prikazu nekog istinitog događaja u kojem on ima pozitivnu ulogu; lukavi, prepredeni, bistri, tajnoviti, rečenice izgovorene na pola, ali u suštini manipulativni i beskrupulozni;
• Sklonost varanju i manipulaciji – sve za osobnu korist, obmanjuju druge, bezosjećajno i bez kajanja;
• Nedostatak osjećaja krivnje – ravnodušnost, oholost, bezobzirnost, nedostatak empatije, hladnokrvnost, izražen osjećaj prezira prema „žrtvi“, omalovažavanje „žrtve“;
• Plitke emocije – nemogućnost dubljih osjećaja, hladnoća usprkos izraženom osjećaju tj. potrebi za društvom i pripadnošću i priznanjem;
• Neosjetljivost – hladnoća, bezobrazni, bezobzirni, netaktični;
• Parazitski životni stil – manipulativna i sebična financijska ovisnost o drugima, Psihopat će rijetko počastiti prijatelje u istom omjeru kao što će se okoristiti o njih, škrtost,  nema samodisciplinu;
• Loša kontrola ponašanja – iritacija, dosada, prijetnje, agresija, verbalno vrijeđanje i omalovažavanje drugih osoba;
• Promiskuitetno seksualno ponašanje – sklonost čestom mijenjanju partnera, površne kratkotrajne veze, agresija u seksu, nasumično biranje partnera, održavanje nekoliko seksualnih veza istovremeno;
• Rani problemi u ponašanju – do 13. godine;
• Nedostatak realnih dugoročnih ciljeva – nesposobnost ili neuspjeh donošenja i ostvarenja dugoročnih ciljeva, besciljnost, što izaziva brojne frustracije;
• Impulzivnost – frustracija, nesposobnost kontroliranja nagona, emocija, agresija, ispadi, reakcije u trenutku bez promišljanja o posljedicama, nestalni, nesmotreni, nepredvidivi;
• Neodgovornost – aljkavost u poslu, ne pridržavanje dogovora i ispunjavanja obveza;
• Nesposobnost preuzimanja odgovornosti za vlastite postupke – negiranje osobne odgovornosti, manipulacija drugima, svaljivanje krivnje na drugoga za sve što sami prouzroče.

---

[1] http://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/narcissistic-personality-disorder/basics/symptoms/con-20025568

[2] https://psychopathyawareness.wordpress.com/2011/10/03/the-list-of-psychopathy-symptoms/

Što kaže psihologija tko su Narcisi?

Donedavno o Narcisima (osobama s Narcisoidnim poremećajem osobnosti) nisam znala mnogo, odnosno znala sam vrlo malo iz literature i mitologije. Da me je netko tada pitao da opišem Narcisa, rekla bih da je to uobražena osoba, „napuhanko“ velikog ega, osoba zaljubljena u sebe i sl. Ništa više od toga. Ne bih znala da za razumijevanje Narcisa i njegovog ponašanja moram proučiti psihologiju. Vjerujem da je tako s većinom prosječnih, odnosno „normalnih“ ljudi. Ipak, ako ste se jednom u životu susreli s Narcisom, odnosno ako ste imali određeni odnos s takvom osobom, bilo da je riječ o prijateljstvu, poslu ili emotivnoj vezi, tek ćete tada znati pravo značenje te riječi i život vam više neće biti isti. Neko vrijeme, bit ćete potpuno zaokupljeni tom osobom, u negativnom smislu. Propitivat ćete i sebe i ono što vam se dogodilo. Bit ćete ljuti, jadni, zgroženi, tražit ćete odgovore. Za osobe koje su živjele s Narcisom kažu da se „više ni pakla ne boje“.

Pretpostavlja se da 2 do 4% ukupne populacije ima obilježja Narcisa, a statistički 75% njih su muškarci. Narcizam se počinje manifestirati u starijoj adolescentnoj dobi, a do punog izražaja dolazi u zreloj dobi, dok se simptomi s godinama pogoršavaju i najizraženiji su u dobi od 40 i 50 godina.

Glavni izvori informacija o Narcisima dostupni su na Internetu i u knjigama psihološke tematike, prevladavajuće na engleskom jeziku. Dovoljno je u Google upisati pojmove  - Narcissism, Narcisstic personality disorder – a znatiželja (ili muka) će vas odvesti dalje.[1] Najkvalitetniji su izvori oni psihijatara ili psihologa koji su specijalizirali ovaj poremećaj, iako ima podosta literature (čak i knjiga) osoba koje su izliječene „žrtve“ Narcisa i sada „dijele svoju priču“, odnosno „prodaju svoj način (metodu) oporavka“. Već nakon pročitanih 10-ak stranica, svatko će osobno procijeniti koliko „duboko“ i kvalitetno želi proučiti ovu tematiku i shodno tome potražiti i proučiti izvore informacija.

Dakle, tko su Narcisi i što je to Narcisoidni poremećaj osobnosti?

Prema definiciji Mayo klinike[2] Narcisoidni poremećaj osobnosti je psihološki (mentalni) poremećaj (engl. Personality disorder). Dakle, nije riječ o bolesti, već o poremećaju koji karakterizira prenaglašeni osjećaj samo-važnosti, grandiozna potreba za divljenjem i potpuni nedostatak empatije prema drugim osobama. Ispod lažne krinke samopouzdanja krije se osoba koja ima vrlo nisko (loše) mišljenje o sebi i preosjetljiva je na bilo koji oblik kritike, odnosno ne podnosi kritiku, i u stalnom je strahu da će biti prezrena i otkrivena od okoline. Od tuda stalna potreba da kreira i održava lažnu, bolju sliku o sebi.

Narcise opisuju kao arogantne, sebične, manipulativne i izuzetno zahtjevne (teške) osobe.[3] Narcisi iscrpljuju druge ljude, partnere, prijatelje, obitelj i svaki Narcis ima obilježja emocionalnog vampira. Razgovor s Narcisom ostavlja sugovornika bez energije.

Narcisi se u životu fokusiraju na svoje grandiozne fantazije (o vlastitom uspjehu, dobrom izgledu, materijalnim dobrima i velikim ljubavima) i nerijetko žive u iluzijama, odnosno često ne razlikuju stvarnost od fantazije i iluzije. U njihovoj glavi nema razlike između stvarnog događaja i mašte, oni u određenom trenutku povjeruju da je neka iluzija zapravo stvarni događaj.

Narcisi sebe smatraju boljima, vrednijima od drugih i skloni su oštrom kritiziranju svih koje poznaju (nitko nije dobar kao oni, drugim riječima – oni su najpametniji, njihov posao je najbolji, njihova kuća najljepša). Vole se uspoređivati, dičiti, smatraju da baš njima treba pripasti više ili bolje nego drugima i često prigovaraju da  su „zakinuti“ za zasluge koje im pripadaju. Narcisi patološki zavide drugim ljudima i tu svoju zavist teško prikrivaju.[4] Narcisi su kronično nezadovoljni svojim statusom u društvu i željni su isticanja i divljenja.

Narcis vjeruje da je superiorniji od drugih (npr. od prijatelja ili radnih kolega), jer je poseban i jedinstven, talentiraniji, pametniji i vredniji od ostalih (iako to u stvarnosti nije tako, ali on tako smatra), a u njegovoj glavi, on je žrtva nepravde. Narcis uvijek igra ulogu žrtve.

Narcis rijetko ima uspješnu karijeru i uglavnom sam sebe precjenjuje, često gubi posao, ima problema u radnoj sredini i s radnom disciplinom.

Jedan od najpoznatijih Narcisa bio je svjetska boksačka legenda Muhamed Ali, za kojeg kažu da je većinu protivnika pobijedio izvan ringa, uvredama i omalovažavanjem, tako da bi oni bili izmučeni i iznervirani prije početka meča. Sadašnji američki predsjednik Donald Trump, također ima sva obilježja Narcisa i uvelike se koristio manipulativnim narcisoidnim tehnikama tijekom predsjedničke kampanje.

Narcisi su skloni skupljanju materijalnih dobara i na taj način kompenziraju osjećaj manje vrijednosti koji imaju. Jako su škrti, ali istovremeno, izuzetno su loši u upravljanju financijama i nerijetko su u dugovima[5], te stoga često financijski iskorištavaju svoje „žrtve“. Vole i skupljaju statusne simbole, te vole pokazivati svoju imovinu. Vole grandiozne stvari.

Fizički su ugodne vanjštine, na prvi pogled šarmantni, ostavljaju dojam privlačne osobe. Svako dublje poznavanje Narcisa odaje „tešku“ osobu koja iscrpljuje sugovornike svojim pričama, uglavnom vodi monolog i traži slušatelja.

S Narcisom je teško razgovarati, jer se 90% razgovora svodi na njegovo JA, JA, JA. Narcisi često ponavljaju iste priče, rečenice nalikuju frazama, nikad nisu dovršene, često se ponavljaju isti izrazi, a osobe koje provedu vrijeme u njihovom društvu osjećaju se iscrpljeno, iskorišteno i bez energije. Često koriste i tehniku tzv. „word salat“ gdje vode razgovor na način da nabacuju različite teme (kao salatu) i druga osoba čak i nakon dugog razgovora ne zna o čemu se točno razgovaralo. Narcisovo pripovijedanje iznosi puno detalja kojim odvlači pažnju od glavne teme. Narcis je patološki lažljivac, vješt u iznošenju polu-istine. Narcis laže čak i kada to nije potrebno.

Prema klasifikaciji Američkog udruženja psihijatara Narcizam se razvrstava u tzv. Cluster B poremećaja osobnosti (uz antisocijalni tip, granični tip i histrionski tip) i jedan je od 10 poznatih psiholoških poremećaja osobnosti.  Ima više podvrsta Narcisa (npr. jedna klasifikacija ih razvrstava na otvorene i prikrivene). Osobe koje boluju od depresije, sadisti i psihopati još uvijek nisu razvrstani u posebne clustere.

Postoje određene sličnosti između Psihopate i Narcisa. Psihijatri se slažu da je svaki Psihopata ujedno i Narcis, ali Narcis nije nužno i Psihopata. Prof  psihologije Ana Blom smatra da je ključna razlika između Narcisa i Psihopata ta što Psihopate često krše zakon, dok to Narcisi rijetko čine. Psihopati su, također, u pravilu skloni i fizičkoj agresiji, nasilju i zločinima (npr. mnogi serijski ubojice su psihopati), dok su Narcisi uglavnom skloni suptilnom verbalnom nasilju i rjeđe pribjegavaju fizičkom nasilju tj. uspijevaju ga potiskivati i kontrolirati. Često na površinu izađe tzv. „narcisoidni bijes“ (o njemu nešto kasnije) kao posljedica tzv. „narcisoidne ozljede“ – ako netko razotkrije njegovu manipulaciju ili ga kritizira.

Narcisi često iskorištavaju druge osobe (u psihologiji tzv. „leteći majmuni“) koji za njih odrađuju zadatke i poslove („odvezi me, donesi mi, kupi mi, počasti me“). Izuzetno su skloni manipulaciji, ogovaranju i nerijetko mogu nagovoriti neku osobu da za njih odradi neki „prljavi posao“. Psihopati ne koriste druge osobe u tom smislu.

 Narcizam nije bolest i ne liječi se lijekovima, već psiho terapijom. Narcisi rijetko traže pomoć jer „ne priznaju“ svoj poremećaj i zato mnogi Narcisi nemaju dijagnozu poremećaja. Narcisi u pravilu pate od anksioznosti (tjeskobe) i nerijetko imaju neki vid depresije, a često pate i od nesanica. Također, često ostavljaju dojam kao da je riječ o osobi koja ima bipolarni poremećaj, jer na momente ostavljaju dojam posve lucidne osobe koja ispravno rezonira.

Narcisi obožavaju društvene mreže i provode puno vremena na društvenim mrežama koje predstavljaju izvrsnu platformu za njihov grandiozni ego i stvaranje površnih kontakata.

Psihijatri još uvijek nisu potpuno sigurni što uzrokuje Narcizam, da li je riječ o genetici, biološkim obilježjima ili okolini. Oko 65% simptoma je genetsko, a uočene su i neke anomalije na mozgu Narcisa (u odnosu na osobe bez ovog poremećaja)[6]. Amigdala (moždana struktura koja je zaslužna za negativne emocije) je u Narcisa manja, te se stoga smatra da su negativne emocije kao što su: strah, tuga, ljutnja i stid, kod Narcisa puno izraženije nego kod „normalnih“ ljudi. Također, rađeni su pokusi na osobama s dijagnosticiranim Narcizmom i uočen je potpuni nedostatak empatije u situacijama u kojima kod „normalnih“ ljudi nastaje empatija. Narcis može osjećati stid, ali ne kajanje.

Narcis je potpuno svjestan svog djelovanja i manipulacija, dapače, čini to namjerno, ali ne može suosjećati sa žrtvom i ne osjeća kajanje zbog svog destruktivnog ponašanja. U stanju je zaplakati ako vidi druge da plaču, ali sam ne može reagirati na situaciju u kojoj „normalna“ osoba suosjeća neku nedaću ili nesreću druge osobe. Zato su posljedice odnosa s Narcisom za druge ljude razarajuće, jer Narcis svjesno može biti izuzetno okrutan prema osobama iz svoje blizine i prema svojim „žrtvama“.

Znakovito je da je Narcis u djetinjstvu pretrpio neku psihološku traumu ili zlostavljanje, a nerijetko je i sam dijete Narcisa ili psihopate. Dakle, u obitelji se često pojavljuje više Narcisa kroz generacije.

Narcis je ženomrzac (engl. „misogynistic“) tj. ima vrlo loše mišljenje o ženama i uglavnom majci (ili drugim važnim ženskim osobama iz obitelji) predbacuje i zamjera slabost ili nesposobnost. Sklon je vrijeđanju i omalovažavanju žena.

---

[1] Također, druge ključne riječi su: emotional manipulation, emotional vampires, toxic relationship itd.

[2] http://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/narcissistic-personality-disorder/basics/definition/con-20025568

 [3] https://www.psychologytoday.com/conditions/narcissistic-personality-disorder

 [4] http://thenarcissisticlife.com/the-narcissist-and-jealousy/

[5] http://thenarcissisticlife.com/the-narcissist-and-money/

[6] https://www.boundless.com/psychology/textbooks/boundless-psychology-textbook/psychological-disorders-18/personality-disorders-95/cluster-b-antisocial-borderline-histrionic-and-narcissistic-personality-disorders-363-12898/